ŽUPANIJA ŠIBENSKO-KNINSKA

Županija šibensko-kninska obuhvaća površinu od 2.939 km2 na kojoj u 5 gradova: Šibeniku, Drnišu, Kninu, Skradinu i Vodicama, te u 12 općina i 194 naselja, prema popisu iz 1991. godine, ima 152.125 stanovnika.
Prostor Županije je duboko usječenim kanjonom rijeke Krke i Čikole, te Prukljanskim jezerom i Šibenskim kanalom fizički razdvojen na dva dijela. Rijeka Krka istodobno je ona veza koja je oduvijek integrirala dio prostora sjeverne i srednje Dalmacije u jedinstvenu cjelinu - šibensko područje. Za Županiju šibensko-kninsku rijeka Krka ima posebno značenje, kako zbog vodoopskrbe i hidroenergetskog potencijala, tako i zbog svoje prirodne i turističke atraktivnosti.

Prema zemljopisnom položaju područje Županije šibensko-kninske predstavlja specifičnu i složenu prirodnu cjelinu, a prema reljefu, klimatskim, vegetacijskim, demografskim, socijalnim, kulturnim i gospodarskim obilježjima izdvajaju se otočko područje, zagorsko područje s Drnišom i Kninom i obalno područje s gradom Šibenikom kao gospodarskim, kulturnim i administrativnim središtem Županije.

Obala je vrlo razvedena s brojnim uvalam i lučicama, te s preko 240 otoka, otočića i nadmorskih grebena, od kojih se brojem i slikovitošću ističe kornatska skupina. Od brojnih otoka samo su Prvić, Zlarin, Kaprije, Žirje, Krapanj i Murter stalno nastanjeni. Zračna duljina obale iznosi 56,2 km, a stvarna 805,9 km.

Grad Šibenik s 42.000 stanovnika (prema popisu iz 1991. god.) sjedište je Županije. Šibenik se ističe svojim jedinstvenim položajem na obroncima brežuljaka sa sjeverne strane slikovitog i prostranog zaljeva na ušću rijeke Krke koji je kanalom sv. Ane spojen s morem.

Šibenik se pod današnjim imenom prvi put spominje 1066. godine u povelji kralja Petra Krešimira IV, zbog čega ga i nazivanju Krešimirovim gradom. Šibenik su utemeljili Hrvati prije više od tisuću godina, pa je prema tome, najstariji samorodan hrvatski grad na istočnoj obali Jadrana.

Županija šibensko-kninska ima izuzetno značajan prometni položaj: povezana je Jadranskom magistralom s priobaljem, te magistralnom cestom prema Kninu ka unutrašnjosti Hrvatske. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. U pomorskom prometu treba naglasiti značenje šibenske luke, kao i trajektne veze s Italijom. Dobru zračnu vezu sa Zagrebom i svijetom Županija šibensko-kninska ima preko zračne luke “Split” u kaštelima (45 km) i zadarske zračne luke u Zemuniku (50 km).

U Županiji šibensko-kninskoj nalaze se i dva nacionalna parka NP Krka i NP Kornati, što je čini posebno atraktivnom za razvoj turizma.

Nacionalni park Krka obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire sjeveroistočno od Knina (3 km), teče kroz dubok i živopisan kanjon, dug 75 km; tvori bučne slapove - Krčić, Risnjak, Miljacku, Roški slap (visok 26 m) i znameniti Skradinski buk (Slapovi Krke 46 m), koji je najveća sedrena barijera u Europi. Svojim donjim tokom rijeka Krka protječe kroz Prukljanko jezero, te utječe u 9 km dugačak Šibenski zaljev. U NP Krka posebno se ističu dva kulturno-povijesna spomenika: franjevački samostan na otoku Visovcu i manastir “Krka”, a u nizu slikovitih naselja na području Parka najzanimljiviji je Skradin, gradić zaštićen kao spomenik kulture.

Nacionalni park Kornati obuhvaća skupinu od 125 otoka, otočića i nadmorskih grebena, a zajedničko ime dobili su po otoku Kornatu. Krajolici i panorame su specifični i neponovljivi, a brojne su uvale idealne za nautičare. Divlja ljepota kamena, bistro morsko plavetnilo, skrovite uvale, nesvakidašnji kontrasti prirode, a posebno svijet tišine, jedinstven su doživljaj za posjetitelje.

U strukturi gospodarstva na području Županije u razdoblju do Domovinskog rata najviše je bila zastupljena industrija, trgovina, promet i veze, te ugostiteljstvo i turizam.

U strukturi društvenog proizvoda industrija je 1989. god. sudjelovala sa 56,8%, trgovina 14,7%, građevinarstvo 6,3%, ugostiteljstvo i turizam 5,9%, promet i veze 5,2%.

Pored vodeće aluminijske industrije u Županiji postoji i prehrambena, kemijska, tekstilna , brodograđevna, grafička i industrija građevnog materijala. Premda je rat razorio velik dio industrijskih i ostalih gospodarskih kapaciteta, očuvana postrojenja i infrastruktura, kadrovi i poslovna tradicija omogućuju daljnji intenzivan razvoj industrije koja će i ubuduće imati primat mijenjajući strukturu iz bazične u prerađivačku industriju.

Razvoju industrije posebno, a samim tim i gospodarstva u cjelini velik poticaj dat će odluka Vlade RH kojom je Šibenik dobio koncesiju za osnivanje Slobodne zone Podi.

Izuzetno značenje za gospodarstvo Županije šibnesko-kninske ima turizam. Turistička ponuda usredotočila se na obalni pojas, gdje je u predratnoj godini boravilo oko 400.000 inozemnih i domaćih turista koji su ostvarivali preko 3.500.000 noćenja u hotelima kapaciteta 8.000 ležaja, u komercijalnim kampovima 18.000 mjesta, u kućnoj radinosti oko 19.000 ležaja, što je činilo ukupni smještajni potencijal od preko 50.000 ležaja.

Zbog razvedenosti obale, posebno u NP Kornati, intenzivno se razvio nautički turizam. Danas se na području Županije nalazi devet marina.

U poljoprivredi ima mogućnosti za intenzivan razvoj specifičnih mediteranskih kultura, zimskog ranog voća i povrća, peradarstva, mljekarstva i stočarstva.

Uz dugu industrijsku tradiciju (Hidroelektrana izgrađena 1895. god., Tvornica elektroda i ferolegura, Tvornica aluminija od 1937. god.), te povoljan zemljopisni prometni položaj Županije šibensko-kninske na jadranskoj obali, neoštećen okoliš, ambijetalne raznolikosti i bogatstvo kulturnog naslijeđa, izrazito mediteransko podneblje, more kao najveće prirodno bogatstvo, te dva nacionalna parka: Krka i Kornati, Županija šibensko-kninska ima sve uvjete za intenzivan razvoj gospodarstva.